3.2. OPĆA PRAVILA ZA PRERAČUNAVANJE I ZAOKRUŽIVANJE

Definirano je da se novčane svote koje se moraju platiti ili obračunati preračunavaju uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz čl. 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97.

Preračunavanje se obavlja primjenom pune brojčane svote fiksnog tečaja konverzije te zaokruživanjem dobivene svote u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz čl. 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97, i to na dvije decimale, a na temelju treće decimale.

Pritom se primjenjuje matematičko pravilo zaokruživanja te ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan. Ta pravila za preračunavanje i zaokruživanje odnose se i na preračunavanje cijena i novčanih iskaza vrijednosti. Prema tome, svi obveznici primjene Zakona o uvođenju eura obvezni su preračunati novčane svote te cijene i druge novčane iskaze vrijednosti uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s navedenim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje te, ako je primjenjivo, u skladu s posebnim pravilima koja se odnose na zaokruživanje. U nastavku se daje primjer preračunavanja i zaokruživanja cijena.[4]

Tablica 1. Primjer preračunavanja i zaokruživanja cijena

Cijena u kunama

Cijena u eurima prije zaokruživanja

Cijena u eurima nakon zaokruživanja

69,99

9,289269360

9,29

189,99

25,2016006370

25,20

10

1,327228084

1,33

0,04

0,00530891

0,01

Izvor: Obrada autorica prema Zakonu o uvođenju eura

U slučaju preračunavanja svota od jedne, dvije i tri lipe dobije se svota od nula eura. Važno je istaknuti kako Zakon o uvođenju euru predviđa da za dug ili dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku po pojedinom pravnom poslu koji je zbog primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz Zakona o uvođenju eura manji od jednog centa, obveza prestaje, a ta tražbina ili potraživanje odnosno taj dio ukupne tražbine ili potraživanja vjerovnika prema dužniku se otpisuje po službenoj dužnosti, odnosno po sili Zakona o uvođenju eura. Međutim, ako se te svote koriste kao jedinična cijena iskazana za obračunske jedinice roba i usluga koje se koriste kao množenik za potrebe izračuna cijene koja se naplaćuju potrošaču, jedinične cijene se mogu preračunati na više od dvije decimale što se pojašnjava u t. 3.3.

3.3. POSEBNA PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA ZAOKRUŽIVANJE

Kroz Zakon o uvođenju eura prepoznate su i određene iznimke od primjene pravila koje se odnose na zaokruživanje. Ta se iznimka odnosi na jedinične cijene roba i usluga (električne energije, komunalnih usluga, naftnih derivata, prirodnog plina, ukapljene nafte i plina i dr.) koje su i prije dana uvođenja eura bile iskazane na više od dvije decimale, koje će se nakon preračunavanja iz kune u euro zaokruživati i iskazivati s istim brojem decimala kao i prije preračunavanja, za što je dan primjer u tablici 2.

Tablica 2. Primjer preračunavanja jediničnih cijena koje su se i prije uvođenja eura iskazivale na više od dvije decimale

Jedinična cijena u kunama

Jedinična cijena u eurima prije zaokruživanja

Jedinična cijena u eurima nakon zaokruživanja

755,23456

100,23685181

100,23685

Izvor: Obrada autorica prema Zakonu o uvođenju eura

Nadalje, za jedinične cijene niskih vrijednosti iskazane za obračunske jedinice roba i usluga koje se koriste kao množenik za izračun cijene robe i usluga te druge cijene niskih vrijednosti, preračunate u skladu s pravilima za preračunavanje iz čl. 4. Uredbe (EZ) zaokružuju se i iskazuju na više od dvije decimale, što je prikazano u tablici 3.

Tablica 3. Primjer preračunavanja cijena niskih vrijednosti na više od dvije decimale nakon uvođenja eura

Jedinična cijena niske vrijednosti u kunama

Jedinična cijena u eurima iskazana na dvije decimale

Jedinična cijena u eurima iskazana na više decimala

Jedinična cijena u eurima zaokružena na četiri decimale

0,03

0,00

0,0039816

0,0040

Izvor: Obrada autorica prema Zakonu o uvođenju eura

U tablici 3 dan je primjer jedinične cijene niske vrijednosti od 0,03 kune, primjerice, po minuti, koja ako bi se preračunavala u euro prema središnjem paritetu (7,53450), preračunana cijena u eurima iznosila bi 0,0039816 eura, a zaokružena cijena iznosila bi 0,00 eura. Dakle, svotu jedinične cijene ne bi bilo moguće iskazati u eurima jer bi ona iznosila 0,00 eura. S obzirom na to da se prema Zakonu o uvođenju eura jedinična cijena niske vrijednosti u eurima može iskazati umjesto na dvije, na četiri decimale, tada bi ona iznosila 0,0040 eura te će potrošač za npr. 100 minuta platiti neto-cijenu u svoti od 0,40 eura (0,0040 x 100 minuta), odnosno bruto-cijenu s PDV-om u svoti od 0,50 eura (osnovica 0,40 eura, a PDV po stopi od 25 % 0,10 eura).

3.4. ODGOVORNOST PLATITELJA ZA ISPRAVNOST PRERAČUNAVANJA

U Zakonu o uvođenju eura utvrđena je i obveza da obveznik plaćanja prije plaćanja svote novčane kazne i novčane obveze, odnosno drugih novčanih iskaza vrijednosti u kuni izrečenih prije razdoblja dvojnog iskazivanja, a koji nisu izvršeni, preračuna te svote u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije i u skladu s propisanim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

3.5. TEČAJNA LISTA HRVATSKE NARODNE BANKE

Od dana uvođenja eura Hrvatska narodna banka prestaje objavljivati tečajnu listu Hrvatske narodne banke za kunu u odnosu na druge valute i počinje objavljivati tečajnu listu Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute objavljeni na tečajnoj listi moći će se upotrebljavati za sve potrebe za koje se trenutačno upotrebljava srednji tečaj Hrvatske narodne banke za kunu u odnosu na druge valute. Tako će se osigurati zaštita potrošača te kontinuitet upotrebe srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke u svim pravnim instrumentima.

4. OPSKRBA I ZAMJENA GOTOVA NOVCA KUNE ZA GOTOV NOVAC EURA

Zakonom o uvođenju eura uređena je opskrba gotovim novcem eura za potrebe predopskrbe banaka te posredna predopskrba, pojednostavljena posredna predopskrba, opskrba početnim paketima eurokovanicama. Posebne su odredbe posvećene zamjeni gotova novca kuna za gotov novac eura.

4.1. OPSKRBA GOTOVIM NOVCEM EURA

Predopskrba banaka gotovim novcem eura nužna je kako bi banke, počinjući od dana uvođenja eura, mogle građanima i poslovnim subjektima pružati uslugu zamjene kune u potrebnom obujmu. S tim u vezi, Hrvatska narodna banka započinje predopskrbu banaka novčanicama eura najranije četiri mjeseca prije dana uvođenja eura, a predopskrbu eurokovanicama najranije tri mjeseca prije dana uvođenja eura. Nakon primanja novca iz predopskrbe, banka može započeti posrednu predopskrbu. Posrednu predopskrbu novčanicama eura banka može započeti najranije četiri mjeseca prije dana uvođenja eura, a posrednu predopskrbu eurokovanicama najranije tri mjeseca prije dana uvođenja eura, što odgovara rokovima predopskrbe kojima Hrvatska narodna banka obavlja predopskrbu banaka gotovim novcem eura.

Banka će posredno predopskrbiti poslovne subjekte, tijela javne vlasti, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijske usluge gotovim novcem eura koji je prethodno primila i prije dana uvođenja eura. Posredna predopskrba gotovim novcem eura, posebice poslovnih subjekata, uključujući trgovce, potrebna je kako bi ih se osposobilo da, u skladu sa zakonskim odredbama, od dana uvođenja eura svojim klijentima vraćaju eure. Uz posrednu predopskrbu, banka je ovlaštena obavljati i pojednostavljenu posrednu predopskrbu te predopskrbu početnim paketima eurokovanica.

Pojednostavljena posredna predopskrba je predviđena za mikro poslovne subjekte, tj. za poslovne subjekte koji imaju manje od deset radnika i čiji godišnji prihodi i/ili ukupna aktiva u prethodnoj poslovnoj godini ne prelazi 15 milijuna kuna. Oni će se moći pojednostavljeno posredno predopskrbiti gotovim novcem eura najranije pet dana prije dana uvođenja eura, i to gotovim novcem eura u svoti do 10.000 eura. Preduvjet za pojednostavljenu posrednu predopskrbu je potpisivanje izjave kojom se mikro poslovni subjekt obvezuje da neće raspolagati gotovim novcem eura iz posredne predopskrbe prije dana uvođenja eura. Potrošači, poslovni subjekti, tijela javne vlasti i drugi moći će se i mjesec dana prije dana uvođenja eura opskrbiti početnim paketima eurokovanica. Početni paketi eurokovanica moći će se nabaviti u bilo kojoj banci, dakle kupac ne mora biti klijent te banke, ali i u poslovnicama HP-Hrvatske pošte d.d. (dalje: Hrvatska pošta) i Financijske agencije (dalje: FINA).

4.2. ZAMJENA GOTOVA NOVCA KUNE

Od dana uvođenja eura potrošači će moći zamijeniti gotov novac kune za gotov novac eura. Tijekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura bit će moguće zamijeniti gotov novac kune za gotov novac eura u bankama i poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte bez naknade, i to najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Ako u jednoj transakciji netko želi zamijeniti više od 100 novčanica i kovanica, to će moći, ali će mu za to banka moći zaračunati naknadu. Uz zamjenu gotova novca kune za gotov novac eura tijekom razdoblja od 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura bit će moguća i zamjena gotova novca kune uz polog na transakcijski račun u eurima Dakle, banka će biti obvezna, na zahtjev klijenta banke koji kod nje ima otvoren transakcijski račun, bez naknade provesti uslugu zamjene gotova novca kune u gotov novac eura, uz istodobnu uslugu pologa na račun u eurima. Zamjenu kune za euro banka obavlja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Nakon proteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura bit će moguće zamijeniti gotov novac kune bez naknade samo u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice tijekom naredne tri godine.

5. DVOJNI OPTJECAJ

Dvojni je optjecaj u pojmovima određen kao optjecaj u kojemu se prilikom transakcija gotovim novcem istodobno koriste kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Razdoblje dvojnog optjecaja započet će danom uvođenja eura u 00:00 sati i završit će zaključno s četrnaestim danom u 24:00 sata.

Ako će euro biti uveden kako je i najavljeno 1. siječnja 2023., razdoblje dvojnog optjecaja bit će razdoblje od 1. siječnja 2023. godine u 00:00 sati do 14. siječnja 2023. godine u 24:00 sata.

Tijekom tih 14 dana prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se u optjecaju koristiti kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja, i to na način i pod uvjetima koji su propisani u Zakonu o uvođenju eura. Primatelji plaćanja, npr. trgovac, pravna osoba s javnim ovlastima i svi drugi poslovni subjekti, bit će obvezni potrošaču koji je platio gotovim novcem kune vratiti ostatak u gotovu novcu eura. Primatelj plaćanja će u trenutku naplate biti obvezan u jednoj transakciji prihvatiti najviše 50 komada kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune, primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini.[5] Iznimno, ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak svote vratiti u gotovu novcu eura, može ostatak vratiti u gotovu novcu kune i gotovu novcu eura ili samo gotovu novcu kune.

Zakonom o uvođenju eura propisane su i određene iznimke pa tako tijekom razdoblja dvojnog optjecaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura. S druge strane, bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od dana uvođenja eura isplaćuju isključivo gotov novac eura.

6. DVOJNO ISKAZIVANJE

Dvojno iskazivanje je iskazivanje cijena robe, usluga i drugih novčanih iskaza vrijednosti tako da su istodobno istaknuti u kunama i u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Dvojno iskazivanje cijena robe, usluga i drugih novčanih iskaza vrijednosti je i ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Ta obveza materijalizira primjenu načela zabrane neopravdanog povećanja cijena koja se reflektira na sve odredbe Zakona o uvođenju eura i ne primjenjuje se mehanički, nego prema okolnostima svakoga pojedinog slučaja. Slijedom toga Zakonom o uvođenju eura objašnjene su opće odredbe o dvojnom iskazivanju, pravila dvojnog iskazivanja kod poslovnih subjekata, dvojno iskazivanje u financijskom sektoru, pravila dvojnog iskazivanja u tijelima javne vlasti te dvojno iskazivanje na računu, pri isplati plaće i mirovine te u drugim specifičnim točno taksativno određenim slučajevima.

6.1. OPĆE ODREDBE O DVOJNOM ISKAZIVANJU

Obveza dvojnog iskazivanja odnosi se u prvom redu na odnos s potrošačima u RH. Dakle, ako postoji odnos poslovnog subjekta prema drugom poslovnom subjektu, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac, pružatelju financijske usluge ili tijelu javne vlasti, odnosno obratno, između takvih pravnih osoba nema obveze dvojnog iskazivanja. To nije zabranjeno, dakle može se dvojno iskazivati i u takvim poslovnim odnosima, ali nije obvezno. Uz dvojno iskazivanje prema potrošačima, obveza dvojnog iskazivanja postoji i za druge subjekte u specifičnim područjima koja imaju znatan utjecaj na prava i obveze građana (prilikom izdavanja pojedinačnih akata tijela javne vlasti kao što su, primjerice, porezna rješenja te za poslodavce prilikom dostave isprave o isplati plaće i drugih svota koje se isplaćuju radniku), i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili drugog subjekta koji dostavlja obavijest o mirovinskim primanjima, kako bi se građane na transparentan i prikladan način upoznavalo s budućom službenom valutom. Uz to, zbog određenih sličnosti s plaćama utvrđena je obveza dvojnog iskazivanja i u ugovoru o djelu te u autorskopravnom ugovoru, a dodatno je zbog značajnog utjecaja propisana obveza dvojnog iskazivanja u rješenju o ovrsi. Napominjemo da se kroz odredbe Zakona o uvođenju eura razlikuje razdoblje dobrovoljnog te razdoblje obveznoga dvojnog iskazivanja. Razdoblje dobrovoljnoga dvojnog iskazivanja počinje od stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura, odnosno od dana kada bude poznat fiksni tečaj konverzije. Dakle, od tada poslovni subjekti mogu krenuti s dvojnim iskazivanjem jer će znati i fiksni tečaj konverzije, što je podatak bez kojega se ne može ispravno primijeniti pravilo preračunavanja iz Zakona o uvođenju eura. Obvezno dvojno iskazivanje je razdoblje koje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojemu istekne trideset dana od dana donošenja uredbe Vijeća EU u skladu s čl. 140. st. 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura. Primjerice, ako navedena uredba Vijeća EU bude donesena u srpnju 2022. godine, rok od 30 dana proteći će u kolovozu i obveza dvojnog iskazivanja nastupit će prvog ponedjeljka u rujnu, tj. 5. rujna 2022. godine.

Prilikom dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti koji nisu iskazani u službenoj novčanoj jedinici, tj. u službenoj valuti su informativnog karaktera, tj. usmjereni su na informiranje koliko bi pojedina cijena ili drugi novčani iskaz vrijednosti iznosio u novčanoj jedinici koja je bila ili će biti službena novčana jedinica.

6.2. PRAVILA DVOJNOG ISKAZIVANJA KOD POSLOVNIH SUBJEKATA

Prilikom dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima potrebno je dvojno iskazati cijene na svaki dostupan način te putem svih dostupnih medija, uz jednu iznimku.

Poslovnim subjektima propisana je obveza dvojnog iskazivanja cijena roba i usluga za poslovne subjekte u poslovnim prostorijama na prodajnom mjestu ili na robi, odnosno na cjeniku, na mrežnoj stranici, u obavijestima koje se potrošaču daju prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, u ponudi na trajnom mediju, tijekom provedbe oglašavanja u bilo kojem obliku, kojim se nudi prodaja robe ili usluge te putem drugih oblika iskazivanja cijena.

U odnosu na prijedlog iz prvog čitanja, u Zakonu o uvođenju eura izrijekom je propisano da je uz ponudu potrebno dvojno iskazivati i na ugovorima s potrošačima te da je potrebno dvojno iskazivati ukupnu svotu na opomeni i drugoj obavijesti potrošaču o nepodmirenom dugu i druge obavijesti koje se dostavljaju potrošaču, uključujući i obavijesti o cesiji te pojedinačne obavijesti koje se dostavljaju potrošačima nakon cesije o nepodmirenom dugu u kojima se dvojno iskazuje ukupna svota za naplatu na tom aktu koji se dostavlja potrošaču.

Poslovni subjekt ima obvezu dvojno iskazati i cijenu i fiksni tečaj konverzije na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način.

Dodatno, u kontekstu Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 19/22.), koji stupa na snagu 28. svibnja 2022. godine, važno je istaknuti kako poslovni subjekt, tj. trgovac, treba prilikom provedbe posebnih oblika prodaje propisanih čl. 19. tog Zakona (kada se roba prodaje po cijeni nižoj od redovne cijene na, primjerice, rasprodaji, akciji, sezonskom sniženju itd.) dvojno iskazati cijenu koju primjenjuje tijekom trajanja posebnog oblika prodaje i najnižu cijenu koju je trgovac primjenjivao za istu robu tijekom razdoblja od 30 dana prije provedbe posebnog oblika prodaje.

Nadalje, propisane su i iznimke od obveze dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima za određene poslovne subjekte za koje bi prilagodba dvojnom iskazivanju cijena bila teško ostvariva zbog tehničkih, operativnih ili drugih razloga, ili bi to bilo ostvarivo uz nerazmjerne troškove. Iznimke se mogu podijeliti u tri kategorije.

I. kategoriji poslovnih subjekata koji su oslobođeni od obveze dvojnog iskazivanja su poslovni subjekti koji prodaju robu i usluge na specifičan način i na specifičnim lokacijama, gdje bi, s obzirom na način (primjerice putem automata), ograničen prostor (na štandovima) i metode prodaje (OPG-ovi, kiosci, pokretna prodaja, proizvodni objekti, prigodna prodaja, u prostorijama objekata s drugom namjenom), dvojno iskazivanje cijena rezultiralo većim troškovima za poslovne subjekte u odnosu na korist koju bi potrošač imao u slučaju da bi se cijene dvojno iskazivale, posebice zbog toga što bi, radi ograničenosti prostora prilikom provedbe prodaje na navedenim lokacijama, dvojno iskazivanje cijena moglo rezultirati dovođenjem potrošača u zabludu radi nepreglednosti iskazanih cijena.

II. kategoriji iznimaka od obveze dvojnog iskazivanja su određeni oblici iskazivanja cijena kod kojih bi dvojno iskazivanje putem navedenih oblika prouzročilo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima, posebice uzimajući u obzir da bi tehnička prilagodba informatičkih sustava iziskivala ne samo iznimne financijske troškove nego dugo razdoblje, zbog čega je očekivano da poslovni subjekti ne bi bili u mogućnosti pravodobno osigurati dvojno iskazivanje cijena. U tu kategoriju spadaju: totemi benzinskih postaja, fiksni paneli, agregati i uređaji električnih punionica, TV sučelja u svrhu prodaje usluga, cijene zrakoplovnih karata, zasloni blagajni i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga, uređaji za samoočitavanje cijena u trgovini i dr.

Naposljetku, III. kategorija iznimaka od obveze dvojnog iskazivanja odnosi se one situacije gdje je cijena u kunama već istaknuta na samoj robi te bi ponovno tiskanje i puštanje u promet takvih artikala s dvojno iskazanim cijenama predstavljalo nepotreban i prekomjeran trošak. U tu kategoriju spadaju: povratne naknade na ambalaži, cijene prethodno otisnute na knjigama i drugim periodičkim publikacijama i dr.

Potrebno je naglasiti da, u slučaju opisanih iznimaka od obveze dvojnog iskazivanja, poslovni subjekti i dalje imaju obvezu dvojno iskazivati cijene na računu koji ispostavljaju potrošačima, ali i putem drugih oblika i načina iskazivanja cijena koji nisu izuzeti (primjerice u poslovnim prostorijama, na mrežnim stranicama, prilikom oglašavanja i sl.), čime će se potrošačima pravodobno osigurati transparentna i potpuna informacija o cijenama robe i usluga u kunama i eurima, što je i jedan od osnovnih ciljeva Zakona o uvođenju eura, a u svjetlu primjene načela transparentnosti i informiranosti.

Dodatno, u Zakonu o uvođenju eura predviđena je iznimka za sve one akte i robu koja je izdana, odnosno tiskana i bila je u prodaji prije dana uvođenja eura, a na kojoj su iznosi iskazani u kunama. Izrijekom se navodi da navedeni akti i roba nastavljaju vrijediti i nakon dana uvođenja eura do potrošnje zaliha uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. To se odnosi na legitimacijske papire[6], poštanske marke, frankirane markice, državne biljege, lutrijske igre s unaprijed utvrđenim rezultatom, kupone za popust, kupone u vrijednosti vraćene robe, ambalažu s iskazanim piktogramom povratne naknade, prepaid bonove, vrijednosne kartice, darovne kartice, knjige i druge periodičke publikacije, službene obrasce i tiskanice.

6.3. DVOJNO ISKAZIVANJE U FINANCIJSKOM SEKTORU

U financijskom sektoru obveza dvojnog iskazivanja postoji isključivo u odnosu s potrošačima, a opseg informacija koje moraju biti dvojno iskazane ograničen je tako da se u razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja prema potrošaču koji je korisnik različitih usluga dvojno iskazuju informacije koje imaju dodanu vrijednost. Uz usluge kojima se potrošači koriste propisano je dvojno iskazivanje bitnih informacija vezanih uz potrošačke kredite. Na taj se način u potpunosti primjenjuje jedno od načela zbog kojih dvojno iskazivanje pri uvođenju nove valute i postoji, a to je da se potrošaču pruže one informacije koje će mu pomoći lakše prihvatiti uvođenje nove valute. Upravo je zato odabir usluga za koje je taksativno propisana obveza dvojnog iskazivanja sveden na najčešće korištene i s motrišta potrošača najznačajnije usluge i kreditne proizvode iz široke lepeze proizvoda i usluga koje potrošačima pružaju kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i drugi vjerovnici koji su obvezni dvojno iskazivati. Posebno je razrađena obveza dvojnog iskazivanja kod pružatelja financijskih usluga, kreditne institucije koja pruža financijske usluge, distributera osiguranja i osoba koje su uključene u distribuciju financijskih instrumenata u smislu posebnih propisa. Dakle, detaljno su u samom Zakonu o uvođenju eura propisane informacije koje će biti potrebno dvojno iskazati kod svake pojedine kategorije pružatelja financijskih usluga. Uz potrebu dvojnog iskazivanja tarife naknada odnosno cjenika usluga potrebno je u razdoblju dvojnog iskazivanja u poslovnim prostorijama i na mrežnoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način iskazati i fiksni tečaj konverzije.

6.4. PRAVILA DVOJNOG ISKAZIVANJA U TIJELIMA JAVNE VLASTI

Tijela javne vlasti bit će obvezna u razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u sudskim, upravnim i drugim pojedinačnim aktima koje donosi. U takvim će aktima biti nužno dvojno iskazati ukupnu svotu utvrđene obveze ili prava uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Iznimno, a u skladu s pravilom da se dvojno ne iskazuje u tzv. B2G i G2G ugovorima (eng. business to government i government to government ugovori) obveza dvojnog iskazivanja neće se odnositi na ugovore koje tijelo javne vlasti sklapa s poslovnim subjektima i drugim tijelima javne vlasti. Tijela javne vlasti koja posluju isključivo s poslovnim subjektima, kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga također neće biti obvezna dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u aktima koje donose. Tijelo javne vlasti, na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugoj javnoj ispravi o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju za razdoblje prije uvođenja eura, cijenu i drugi novčani iskaz vrijednosti iskazuje u kunama, a za činjenice koje se tiču razdoblja nakon uvođenja eura, u eurima. Ostale novčane vrijednosti, dakle pojedine stavke na temelju kojih je utvrđena ukupna svota obveze ili prava na pojedinačnom aktu, nije potrebno dvojno iskazivati.

Pojedinačni akti i nalozi za plaćanje izdani u razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja na temelju pojedinačnog akta koji je donesen prije početka razdoblja obveznoga dvojnog iskazivanja mora sadržavati svotu u kunama i svotu u eurima uz navođenje fiksnog tečaja konverzije u tom aktu ili u opisu plaćanja. Što se tiče dvojnog iskazivanja u proračunima, u Zakonu o uvođenju eura utvrđeno je da se u razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja u prilogu uz državni proračun dvojno iskazuju novčani iskazi vrijednosti sadržani u sažetku Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja iz općeg dijela državnog proračuna. Preporuka će biti da, u skladu s obvezom primjene načela transparentnosti, kao jednog od osnovnih proračunskih načela, ali i načela koja primjenjuju tijela javne vlasti i općine, gradovi i županije, te iskaze vrijednosti dvojno iskazuju u razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja. S obzirom na to da tijela javne vlasti mogu sudjelovati na tržištu i nuditi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga radi ostvarivanja dobitka u takvim situacijama tijela javne vlasti morat će u razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja prilikom iskazivanja cijena robe i usluga primjenjivati pravila koja su propisana za poslovne subjekte.

6.5. DVOJNO ISKAZIVANJE NA RAČUNU

Pri ispostavljanju računa potrošačima potrebno je dvojno iskazati ukupnu svotu na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije bez obzira na moguće iznimke od dvojnog iskazivanja propisane čl. 44. Zakona o uvođenju eura, a navedene u t. 6.2. ovog članka. Ova se obveza odnosi i na tijela javne vlasti koja su, također, obvezna pri ispostavljanju računa potrošaču, u razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja, dvojno iskazati ukupnu svotu računa uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.

6.6. PRAVILA DVOJNOG ISKAZIVANJA PRI ISPLATI PLAĆE I DRUGIH SVOTA TE U RJEŠENJIMA O OVRSI

6.6.1. DVOJNO ISKAZIVANJE PRI ISPLATI PLAĆE I DRUGIH SVOTA KOJE SE ISPLAĆUJU RADNIKU, PRI SKLAPANJU UGOVORA O DJELU, AUTORSKOPRAVNOG UGOVORA TE PRI ISPLATI MIROVINE

U Zakonu o uvođenju eura navedeno je kako će u razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac biti obvezan na ispravi o isplati plaće, naknadi plaće (za vrijeme bolovanja, korištenja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i dr.), otpremnine i drugih materijalnih prava (jubilarna nagrada, regres, božićnica i dr.) koji se radniku isplaćuju na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu dvojno iskazati ukupnu svotu isplaćenu radniku na račun. Takva odredba ne priječi poslodavca da, ako hoće, sve svote na navedenim potvrdama iskaže dvojno.

U odnosu na prijedlog iz prvog čitanja u čl. 52. st. 3. Zakona o uvođenju eura izrijekom je utvrđeno kako je od obveze dvojnog iskazivanja izuzet putni nalog jer je utvrđeno da dvojno iskazivanje u tom dokumentu ne bi donijelo nikakvu dodanu vrijednost.

U razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja naručitelji koji sklapaju ugovore o djelu i autorskopravne ugovore bit će obvezni u takvim ugovorima dvojno iskazati ukupnu svotu koja će biti isplaćena izvršitelju, uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Kako je prije i navedeno, u razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili drugi isplatitelj mirovine bit će obvezni na obavijesti o mirovinskim primanjima dvojno iskazati ukupnu svotu isplaćenu umirovljeniku uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.

6.6.2. DVOJNO ISKAZIVANJE U RJEŠENJU O OVRSI

Uz već navedeno, a zbog iznimne važnosti, u Zakonu o uvođenju eura posebno je istaknuto kako će u razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja biti potrebno dvojno iskazati novčane iskaze vrijednosti u rješenju o ovrsi koje donosi javni bilježnik, sud ili drugo tijelo javne vlasti.

7. PRERAČUNAVANJE NOVČANIH SREDSTAVA I PRERAČUNAVANJE KOD UGOVORA U KREDITU I UGOVORA O LIZINGU

Uvođenje eura ne daje pravo bilo kojoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz pravnog instrumenta u skladu s čl. 3. Uredbe (EZ) br. 1103/97, izmjenu njegove pojedine odredbe, osim ako je između strana drukčije izrijekom ugovoreno ili ako je Zakonom o uvođenju eura ili posebnim propisom drukčije uređeno. Na odgovornost strana zbog postupanja protivno toj obvezi na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima. Ako je pravni instrument ugovoren u kuni s valutnom klauzulom u drugoj valuti koja nije euro, smatrat će se pravnim instrumentom koji je ugovoren u euru s valutnom klauzulom u drugoj valuti koja nije euro.

7.1. PRERAČUNAVANJE NOVČANIH SREDSTAVA NA RAČUNU

Osnovno je pravilo da se svote na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kunama preračunavaju u svote u eurima bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, i to bez izmjene jedinstvenog broja računa. U roku od 60 dana od dana uvođenja eura svi će imati mogućnost, i to bez naknade, zatvoriti jedan ili više računa u kunama i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po izboru u istoj instituciji. Dakle, moguće je da danas jedna osoba ima račun u kunama i račun u eurima, te nakon uvođenja eura i preračunavanja novčanih svota na računima neće željeti imati dva računa u eurima, stoga će iskoristiti mogućnost i zatvoriti jedan račun u eurima, pri čemu će i sredstva prenijeti s jednog računa u eurima na drugi račun u eurima, i to bez naknade. Važno je istaknuti da preračunavanje novčanih sredstava na računu neće utjecati na dane punomoći.

7.2. PRERAČUNAVANJE SVOTA KOD NALOGA ZA PLAĆANJE ISKAZANOG U KUNAMA

Nalozi za plaćanje nakon uvođenja eura izvršavat će se u eurima. Međutim, propisana je iznimka za nalog za plaćanje u kunama koji je izdan (ispostavljen) za plaćanje prije dana uvođenja eura, a plaćanje po njemu provodi se nakon dana uvođenja eura. Dakle, nalozi za plaćanje, tj. uplatnice u papirnatom obliku, koje su pružatelji komunalnih usluga, drugi poslovni subjekti te tijela javne vlasti tiskali i unaprijed dostavili platiteljima, tj. korisnicima usluga, pružatelj platnih usluga izvršit će u eurima (bez obzira na činjenicu da su izdani u kunama), uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Tiskani i unaprijed dostavljeni nalozi za plaćanje u kunama, moći će se na opisani način izvršavati u eurima još šest mjeseci nakon uvođenja eura. Također, propisana je iznimka i za naloge za plaćanje u kunama koji su zaprimljeni prije dana uvođenja eura, a trebaju se izvršiti nakon dana uvođenja eura. Pružatelj platnih usluga izvršit će i takav nalog u eurima, u svoti koja odgovara svoti u kunama navedenoj na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

7.3. PRAVILA ZA PRERAČUNAVANJE KOD UGOVORA O KREDITU U KUNAMA

Uvodno je važno objasniti kako zbog uvođenja eura neće biti potrebno mijenjati niti jedan postojeći ugovor, pa tako niti postojeće ugovore o kreditu, neovisno o tome je li riječ o kunskim kreditima ili kreditima s valutnom klauzulom u eurima. Dakle, ugovori o kreditu i nakon uvođenja eura ostaju na snazi, a svote iskazane u kunama u tim ugovorima smatraju se svotama u eurima, pri čemu će se svote preračunati uz upotrebu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, bez ikakve naknade za dužnike. Fiksni tečaj konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje kod ugovora o kreditu u kuni primjenjuju se na nedospjelu svotu glavnice u kuni, dospjelu obračunanu, a neplaćenu svotu glavnice u kuni, ostale nedospjele svote u kuni koje proizlaze iz ugovornog odnosa i ostale dospjele obračunane, a neplaćene svote u kuni koje proizlaze iz ugovornog odnosa. Bitno je istaknuti kako kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o lizingu u kuni s valutnom klauzulom u euru, sve svote koji proizlaze iz ugovornog odnosa, a iskazane su u euru nakon dana uvođenja eura, ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije dana uvođenja eura. Navedeno se primjenjuje i na ugovore o osiguranju u kuni s valutnom klauzulom.

7.4. PRILAGODBA KAMATNIH STOPA

Uvođenje eura utjecat će na dio ugovora o kreditu kod kojih će biti potrebno prilagoditi kamatnu stopu. Drugim riječima, kod kredita koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom, na dan uvođenja eura postojeće parametre bit će potrebno modificirati. Ugovori o kreditu koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom nastavit će vrijediti, ali će kamatne stope umjesto uz parametar u nacionalnoj valuti nakon uvođenja eura biti vezane uz odgovarajući parametar u euru. Pritom se financijski položaj dužnika neće smjeti pogoršati, a možebitni troškovi koji u određenim slučajevima mogu nastati zbog primjene budućega zakonodavnog uređenja kakvo je predstavljeno u Zakonu o uvođenju eura, ne smiju snositi klijenti kreditnih institucija, već same kreditne institucije. Ako je bila ugovorena fiksna kamatna stopa, nakon uvođenja eura ta kamatna stopa ostaje kakva je bila ugovorena prije dana uvođenja eura. U vezi s promjenjivim kamatnim stopama, osnovno je pravilo da parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, nakon uvođenja eura ostaje isti kakav je bio prije uvođenja eura. U Zakonu u potrošačkom kreditiranju[7] i Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju[8] određeno je kako se u ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa kao parametar može koristiti EURIBOR, LIBOR, NRS, prinos na trezorske zapise Ministarstva financija i prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti, pri čemu je promjenjiva kamatna stopa određena kao zbroj ugovorenog parametra i fiksnog dijela kamatne stope koji ne smije rasti tijekom otplate kredita i koji se mora ugovoriti zajedno s parametrom. Do promjena mora doći ako je kao parametar ugovorena nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskoga bankovnog sustava (dalje: NRS) za kunu, prinos na trezorske zapise Ministarstva financija ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u kuni. Inače, Hrvatska narodna banka izračunava i na svojim mrežnim stranicama objavljuje NRS u skladu s čl. 306. Zakona o kreditnim institucijama.[9] Poseban članak u Zakonu o uvođenju eura posvećen je je samo NRS-u zbog njegove nacionalne specifičnosti. Naime, Hrvatska narodna banka počela je od prvog tromjesečja 2020. godine objavljivati NRS na svojim mrežnim stranicama. Bitno je istaknuti da će Hrvatska narodna banka najmanje 30 dana prije dana uvođenja eura objaviti privremenu Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskoga bankovnog sustava (dalje: privremeni NRS) izračunanu na osnovi svih izvora sredstava i troškova u valutama kuna (bez valutne klauzule) i euro (uključujući i kunu s valutnom klauzulom u euru), za sve obuhvate i sve ročnosti za sva referentna razdoblja za koja je Hrvatska narodna banka prethodno već izračunala i objavila NRS odvojeno za valute euro, kuna, američki dolar i švicarski franak. Hrvatska narodna banka će nakon dana uvođenja eura prestati objavljivati NRS za kunu za nove referentne datume, a objavljivat će NRS za euro, izračunan na osnovi svih izvora sredstava i troškova u valuti euro, uključujući i izvore sredstava i troškove u valuti kuna te kuna s valutnom klauzulom u euru za razdoblja prije dana uvođenja eura, za sve obuhvate i ročnosti. Na dan uvođenja eura vjerovnik je obvezan za sve ugovore o kreditu i ugovore o lizingu koji su sklopljeni s potrošačem u kojima se parametar za izračun promjenjiva kamatne stope primjenjuje NRS za euro ili kunu, provesti izvanredan izračun kamatne stope najmanje dva tjedna prije dana uvođenja eura tako da se kamatna stopa izračunava kao zbroj zadnje primijenjene fiksne marže i vrijednosti privremenog NRS-a za posljednje referentno razdoblje odgovarajućeg obuhvata (NRS1, NRS2 ili NRS3) i ročnosti (3M, 6M ili 12M), s početkom primjene tako izračunane kamatne stope pri prvom redovitom obračunu kamate, počinjući od uvođenja eura, uz sljedeće prilagodbe:

  • ako je za posljednje referentno razdoblje vrijednost NRS-a koji se primjenjuje po kreditu ili lizingu veća od vrijednosti privremenog NRS-a za odgovarajući obuhvat i ročnost, fiksna marža ostaje nepromijenjena, a vjerovnik je obvezan smanjiti kamatnu stopu za apsolutnu svotu razlike između tih dviju vrijednosti
  • ako je za posljednje referentno razdoblje vrijednost NRS-a koji se primjenjuje po kreditu ili lizingu manja od vrijednosti privremenog NRS-a za odgovarajući obuhvat i ročnost, vjerovnik je obvezan smanjiti fiksnu maržu za apsolutnu svotu razlike između tih dviju vrijednosti, a kamatna stopa ostaje nepromijenjena.

8. VAŽNE OBAVIJESTI POTROŠAČIMA I KLIJENTIMA

8.1. OBAVJEŠTAVANJE KLIJENATA KREDITNIH INSTITUCIJA, KREDITNIH UNIJA, INSTITUCIJA ZA PLATNI PROMET I INSTITUCIJA ZA ELEKTRONIČKI NOVAC

Sve sudionike procesa uvođenja eura, posebice potrošače, potrebno je pravodobno i na odgovarajući način informirati o svim važnim elementima kako bi proces zamjene hrvatske kune eurom u konačnici protekao bez poteškoća. Stoga će kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucija za elektronički novac i drugi vjerovnici u skladu s propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje svoje klijente o nadolazećim promjenama morati obavijestiti u skladu sa Zakonu o uvođenju eura. Klijente će biti potrebno obavijestiti putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem.

Tablica 4. Obavještavanje klijenata kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac

Vrsta obavijesti

Što sadržava?

Kada se šalje?

općenita obavijest klijentu

najavu predstojećeg preračunavanja i, ako je primjenjivo, obavijest o mogućnosti zatvaranja računa ako imatelj računa ima račun i u kuni i u euru

tri mjeseca prije dana uvođenja eura

individualna obavijest potrošaču

a) korisniku kredita u kuni ili euru ili uz valutnu klauzulu u euru uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope isključujući fizičke osobe kada djeluju kao suvlasnici stambenih zgrada, s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan u euru

b) vlasniku ugovora o depozitu u kuni uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope ili uz valutnu klauzulu u euru uz primjenu promjenjive kamatne stope uz parametar koji prestaje ili se mijenja zbog uvođenja eura, s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope

najkasnije dva tjedna prije dana uvođenja eura

individualna obavijest klijentu koji nije potrošač

c) korisniku kredita u kuni uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope ili uz valutnu klauzulu u euru uz primjenu promjenjive kamatne stope uz parametar koji prestaje ili se mijenja zbog uvođenja eura, s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući, ako je primjenjivo, novi otplatni plan

d) vlasniku oročenog depozita u kuni uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope ili uz valutnu klauzulu u euru uz primjenu promjenjive kamatne stope uz parametar koji prestaje ili se mijenja zbog uvođenja eura, s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope

najkasnije dva tjedna nakon dana uvođenja eura

Izvor: Obrada autorica prema Zakonu o uvođenju eura

8.2. OBAVJEŠTAVANJE KLIJENATA PRUŽATELJA FINANCIJSKIH USLUGA

Pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga obvezni su obavještavati članove odnosno klijente o svim bitnim elementima preračunavanja.

Tablica 5. Obavještavanje klijenata pružatelja financijskih usluga

Vrsta obavijesti

Što sadržava?

Kada se šalje?

općenita obavijest klijentu

informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedinu kategoriju članova ili klijenata, koju je pružatelj financijskih usluga obvezan učiniti dostupnom putem mrežne stranice društva i putem oglasa u tiskanim javnim glasilima

najkasnije tri mjeseca prije dana uvođenja eura

individualna obavijest klijentu

stanje na individualnom računu i izmjene u uvjetima poslovanja koji će za člana ili klijenta nastati kao posljedica provedenog preračunavanja, ako dolazi do takvih izmjena, a pružatelj financijskih usluga obvezan je dostaviti ju članu ili klijentu na ugovoreni način

najkasnije 30 dana nakon dana uvođenja eura

Izvor: Obrada autorica prema Zakonu o uvođenju eura

Novost u odnosu na prvo čitanje jest da je rok za dostavu individualne obavijesti produljen s dva tjedna na 30 dana od dana uvođenja eura s ciljem ujednačenog pristupa. Bitno je naglasiti kako se individualna obavijest klijentu odnosi na cjelokupan poslovni odnos s osnove pružanja pojedine financijske usluge pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga i člana ili klijenta.

9. PRERAČUNAVANJE NOMINALNE VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSNIH PAPIRA

9.1. OPĆA PRAVILA PRERAČUNAVANJA NOMINALNE VRIJEDNOSTI NEMATERIJALIZIRANIH DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA I INSTRUMENATA TRŽIŠTA NOVCA

Zakonodavno uređenje iz Prijedloga zakona išlo je u smjeru da se ne bi primijenilo automatsko preračunavanje dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca te bi se dopustilo da dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca ostanu nominalno iskazani u kunama do njihova dospijeća, pri čemu je predviđeno da će se svi novčani tokovi iz takvih instrumenata plaćati / podmirivati u eurima, primjenom pravila u vezi s preračunavanjem i zaokruživanjem iz Zakona o uvođenju eura. S obzirom na to da bi takvo zakonodavno rješenje izgledno imalo negativne posljedice na prihvatljivost državnih obveznica za programe otkupa javnog duga Europske središnje banke (dalje: ESB), u Zakonu o uvođenju eura taj je dio dorađen. Naime, obveznice koje ostaju denominirane u eng. legacy valuti države koja uvodi euro (u slučaju RH u kunama) ne bi bile prihvatljive za programe otkupa ESB-a, primjerice za programe kupnje javnog sektora, u prvom redu za programe kupnje vrijednosnih papira javnog sektora na sekundarnim tržištima (dalje: PSPP) i hitni program kupnje zbog pandemije (dalje: PEPP). Kod programa PSPP / PEPP kupnja nije dopuštena u eng. legacy valutama, a dopuštena je kupnja samo obveznica denominiranih u eurima. Takva je situacija i kod korporativnih obveznica, u odnosu na program kupnje korporativnog sektora. S obzirom na takve negativne posljedice koje bi u kontekstu financijske štete bile zaista značajne, jer je upravo sudjelovanje u programima otkupa javnog duga ESB-a jedna od najvećih prednosti uvođenja eura, uzimajući u obzir načela učinkovitosti i ekonomičnosti prema kojima se uvođenje eura i svi postupci i aktivnosti koji iz toga proizlaze provode tako da se svima osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova, za državne obveznice i instrumente tržišta novca koje izdaje Ministarstvo financija Zakonom o uvođenju eura predviđeno je automatsko preračunavanje nominalnih vrijednosti u sustavu Središnjega klirinškog depozitarnog društva, primjenom metode koja se na temelju analiza stvarnih podataka pokazala kao najprimjerenija, s najmanjim negativnim ekonomskim učinkom na prava imatelja dužničkih vrijednosnih papira i drugih instrumenata tržišta novca.

Slijedom navedenoga, pitanje preračunavanja dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uređeno je tako da su propisana opća načela preračunavanja dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca. Njihova se nominalna vrijednost uvođenjem eura, u pravilu, neće mijenjati, a sve novčane obveze na osnovi dužničkih vrijednosnih papira i drugih instrumenata tržišta novca nakon dana uvođenja eura izdavatelj će biti obvezan preračunati u eurske svote u skladu s odredbama o preračunavanju i zaokruživanju. Međutim, za državne obveznice i instrumente tržišta novca predviđena je automatsko preračunavanje u središnjem depozitoriju vrijednosnih papira. Za korporativne obveznice predviđa se da nominalna vrijednost može ostati iskazana u kunama do njihova dospijeća, pri čemu se predviđa da će se svi novčani tokovi iz takvih instrumenata plaćati / podmirivati u eurima, s mogućnošću provedbe preračunavanje u roku od 18 mjeseci od dana uvođenja eura ili onako kako je propisano za državne obveznice ili na drugi način, ali zaokruživanjem na četiri decimale, pri čemu bi kod takva opcionalnog preračunavanja odluku donosila skupština imatelja obveznica, prema proceduri i uvjetima propisanim prospektom izdanja. Ako izdavatelj donese takvu odluku, obvezan je tu odluku najkasnije u roku od 30 dana od dana njezina donošenja dostaviti Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. Prilikom isplate obveza provodit će se zaokruživanje na dvije decimale. Kako bi se osigurala prava vjerovnika u slučaju automatskog preračunavanja nominalne vrijednosti državnih obveznica, instrumenata tržišta novca i metode koju odabiru korporativni izdavatelji, predviđeno je pravo vjerovnika da u roku od dvije godine od provedenog preračunavanja mogu potraživati od izdavatelja razliku, i to upućivanjem zahtjeva prema izdavatelju. Imatelje tih vrijednosnih papira o tom pravu treba obavijestiti skrbnik.

9.2. OPĆA PRAVILA PRERAČUNAVANJA NOMINALNE VRIJEDNOSTI NEMATERIJALIZIRANIH VLASNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Tržišnu vrijednost dionica koje su uvrštene ili kojima se trguje na mjestima trgovanja u kunama na dan uvođenja eura tržišni operater, odnosno upravitelj multilateralne trgovinske platforme, preračunava i iskazuje u euru, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Važno je istaknuti da temeljni kapital ostaje u kunama sve dok društva ne provedu preračunavanje temeljnog kapitala u euro. Zakon o uvođenju eura na više mjesta sadržava poveznicu na predstojeće izmjene Zakona o trgovačkim društvima.

Naime, preduvjeti za preračunavanje i pravila bit će detaljno uređeni odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima čije se donošenje planira u IV. kvartalu ove godine. Odredit će se također nova minimalna svota temeljnog kapitala u eurima i minimalne nominalne svote dionica i poslovnih udjela u eurima, a ako su nominalni iznosi veći, odredit će se da moraju biti višekratnik nekog broja.

Automatsko preračunavanje nije predviđeno u Zakonu o uvođenju eura ponajprije zbog ustavnog načela nepovredivosti vlasništva.

Tablica 6. Preračunavanje temeljnog kapitala / uloga i rok za upis

Vrsta

društva

Način preračunavanja temeljnog kapitala / uloga

Rok

d.d.

preračunava postojeću svotu temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice primjenom fiksnog tečaja konverzije iz kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, pri čemu su d.d.-i obvezni tako dobivenu svotu istodobno uskladiti sa zahtjevima i onako kako je uređeno ZTD-om

najkasnije u roku od jedne godine od dana uvođenja eura podnosi registarskom sudu zahtjev za upis promjene

d.o.o.

preračunava postojeću svotu temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na poslovne udjele primjenom fiksnog tečaja konverzije iz kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, pri čemu su d.o.o.-i obvezni tako dobivenu svotu istodobno uskladiti sa zahtjevima i onako kako je uređeno ZTD-om

najkasnije u roku od tri godine od dana uvođenja eura podnosi registarskom sudu zahtjev za upis promjene

komanditno društvo

visina uloga komanditora koja je upisana u sudskom registru u kunama, preračunava se na dan uvođenja eura iz kune u euro, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje

preračunanu svotu registarski sud upisat će u sudski registar po službenoj dužnosti

Izvor: Obrada autorica prema Zakonu o uvođenju eura

Sve novčane obveze na osnovi dionica, poslovnih udjela odnosno udjela, koja dospijevaju na dan uvođenja eura ili poslije, koje su glasile na kune, ispunjavaju se u eurima u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru radi usklađenja s odredbama Zakona o uvođenju eura i ZTD-a, registarski sud provodi po hitnom postupku. Nakon upisa promjene u sudskom registru, dionička društva obvezna su bez odgode podnijeti zahtjev za upis te promjene u sustav središnjeg depozitorija vrijednosnih papira. Upis svih promjena koje se provode u sustavu središnjeg depozitorija vrijednosnih papira radi usklađenja s odredbama Zakona o uvođenju eura i ZTD-a, središnji depozitorij vrijednosnih papira provodi po hitnom postupku. Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru i središnjem depozitoriju vrijednosnih papira radi usklađenja s odredbama Zakona o uvođenju eura i ZTD-a, registarski sud i Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. provest će bez naknade, dok za upis izdanih dionica dioničkih društava u nematerijaliziranom obliku Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. može naplatiti naknadu po svom važećem cjeniku.

10. PRIMJENA NAČELA NEPREKIDNOSTI PRAVNIH INSTRUMENATA KOD ISPLATE PLAĆA I MIROVINA

Poštujući načelo neprekidnosti pravnih instrumenata u skladu s kojim uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna, u čl. 67. Zakona o uvođenju eura uređeno je kako će se nakon dana uvođenja eura visina plaće koja se isplaćuju radniku na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Navedena odredba upućuje poslodavca da bruto-plaću koja je u ugovoru o radu ili drugom aktu navedena u kuni, preračuna u euro. To će u, pravilu, biti jednokratno, prilikom isplate plaće u siječnju 2023. za prosinac 2022. godine. Ta preračunana svota bruto-plaće u euro koristit će se za obračun plaće sve dok se on možebitno ne promijeni. Stoga, neće biti potrebno mijenjati ugovore i druge dokumente izražene u kunama, već će se svota u kuni smatrati odgovarajućom svotom u eurima, koja će se prilikom isplate preračunati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Isto pravilo, utvrđeno u čl. 68. Zakona o uvođenju eura, primjenjuje se na mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja te na socijalna davanja i druge naknade koje se iz proračuna isplaćuju građanima i kućanstvima. Navedeno, također, vrijedi prilikom utvrđivanja svota zaostalih i preplaćenih mirovina, socijalnih naknada te drugih naknada koje se iz proračuna isplaćuju građanima i kućanstvima.

11. PRORAČUNI I FINANCIJSKI PLANOVI, POSLOVNE KNJIGE, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I POREZI

11.1. PRORAČUNI I FINANCIJSKI PLANOVI

Proračuni, financijski planovi i drugi prateći dokumenti koji se u godini koja prethodi godini uvođenja eura pripremaju za godinu uvođenja eura, a čija obveza sastavljanja, donošenja i objavljivanja proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje sustav proračuna, financijsko poslovanje neprofitnih organizacija te drugih posebnih propisa i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njih, a koji se odnose na razdoblje nakon dana uvođenja eura, sastavljaju se, donose i objavljuju tako da se vrijednosti u njima iskazuju u eurima.

11.2. POSLOVNE KNJIGE

Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon dana uvođenja eura evidentiraju se u poslovnim knjigama u euru, a po potrebi i u drugoj stranoj valuti. Stanja u kuni prenesena iz poslovnih knjiga za godinu koja je prethodila godini u kojoj je uveden euro preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Knjigovodstvena isprava izražena u kuni ili nekoj drugoj valuti koja nije euro, izdana prije dana uvođenja eura, a koja se odnosi na obračunsko razdoblje nakon dana uvođenja eura, preračunava se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, odnosno uz primjenu tečaja eura prema toj drugoj stranoj valuti. Razlike do kojih će doći zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje evidentiraju se u poslovnim knjigama u skladu s računovodstvenim standardom, odnosno u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima kojima se uređuje ovo područje. Za dug ili dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku po pojedinom pravnom poslu koji je zbog primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz Zakona o uvođenju eura manji od jednog centa, obveza prestaje, a ta tražbina ili potraživanje odnosno taj dio ukupne tražbine ili potraživanja vjerovnika prema dužniku otpisuje se po službenoj dužnosti, odnosno po sili Zakona o uvođenju eura.

U vezi s knjigovodstvenom ispravom, tj. računom koji je izdan u 2022. godini u kuni na temelju izvršene usluge u 2022. godini, a čija je valuta plaćanja u 2023. godini, važno je istaknuti da se račun plaća u službenoj valuti odnosno u euru bez obzira na to što je u poslovnim knjigama za 2022. godinu iskazan u kuni. Napominje se da su danom uvođenja eura kao službene valute u RH poslovni subjekti obvezni preračunati novčane svote u glavnoj knjizi i analitičkim evidencijama iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za zaokruživanje.

Dodatno, u Prijelaznim i završnim odredbama Zakona o uvođenju eura propisano je da srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji se primjenjuje na dan koji prethodi danu uvođenja eura treba biti jednak fiksnom tečaju konverzije radi računovodstvenog izvješćivanja, odnosno izrade financijskih izvješća na posljednji dan u godini prije uvođenja eura. Da bi se izbjegli učinci tečajnih razlika, izjednačen je tečaj na ta dva dana. Navedeno je uvedeno po uzoru na iskustva drugih država članica Europske unije.

11.3. GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Ovisno o tome je li poslovna godina poduzetnika jednaka ili različita od kalendarske godine, financijski izvještaji pripremaju se u kunama ili eurima. Oni poduzetnici kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj godišnje financijske izvještaje za 2022. godinu sastavljat će u kunama. Poduzetnici kojima poslovna godina nije jednaka kalendarskoj godišnje financijske izvještaje sastavljaju u eurima za onu godinu koja završava u 2023. godini.

U financijskim izvještajima poduzetnika koji svoje financijske izvještaje pripremaju u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja, gdje su podatci prvi put iskazani u eurima, usporedni podatci iz prethodnih izvještajnih razdoblja u kunama pretvaraju se i prikazuju u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a poduzetnici koji su obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja kao okvira financijskog izvještavanja, prikazuju usporedne podatke u skladu s odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

11.4. PRIJAVE POREZA I DRUGIH JAVNIH DAVANJA

Najvažnija pitanja s poreznog motrišta i motrišta drugih javnih davanja detaljno su obrađena u čl. 73. Zakona o uvođenju eura. Polazišna točka je da se prijava poreza i drugih javnih davanja, u skladu s posebnom propisu koji uređuje porezni postupak, za obračunska razdoblja koja završavaju prije dana uvođenja eura podnosi se u kunama. Obveznici poreza na dobitak čije porezno razdoblje započinje prije dana uvođenja eura, a završava nakon dana uvođenja eura, prijavu poreza na dobitak za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća koji se u skladu s posebnim propisima o oporezivanju dobitka i drugim posebnim propisima podnose uz Prijavu poreza na dobit ili za njih obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje Prijave poreza na dobit, dostavljaju u eurima.

Obrazac JOPPD Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja koji prema posebnim propisima koji uređuju oporezivanje dohotka ima oznaku izvješća prije dana uvođenja eura, podnosi se u kunama, a Obrazac JOPPD koji ima oznaku izvješća nakon dana uvođenja eura, podnosi se u eurima. Ispravak porezne prijave / obrasca podnosi se u valuti u kojoj je izvorno dostavljen.

Knjigovodstvena stanja na zadnji dan prije dana uvođenja eura u poreznim evidencijama preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura bez obzira na to iz kojih godina potječu te će se od dana uvođenja eura početna stanja i sve promjene poslovnih događaja nakon dana uvođenja eura unositi u euru. Svotu obveza i tražbina na zadnji dan prije dana uvođenja eura koja se preračunavaju u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura, a koji će iznositi manje od jednog centa, ne prenose se kao početno stanje na dan uvođenja eura.

Nakon dana uvođenja eura, ovisno o potrebama pojedinačnih poslovnih procesa, svote za povrat ili uplatu preračunavaju se u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Prilikom razmjene podataka iz službenih evidencija tijelo koje dostavlja podatke, dostavljat će ih u valuti koja je iskazana u poreznim prijavama i obrascima koji su predmet dostave, a tijelo koje zaprima podatke će u skladu s potrebama preračunati dostavljene podatke u drugu valutu u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

12. NADZOR

Velik je broj tijela koja će provoditi nadzor nad primjenom Zakona o uvođenju eura i propisa donesenih na temelju njega stoga što je teško zamisliti područje koje uvođenje eura neće zahvatiti. Određeno je 12 tijela ovlaštenih za nadzor, svako u svom djelokrugu rada.

Vrlo je važno istaknuti načelo oportuniteta iz kojeg proizlazi kako tijela ovlaštena za nadzor neće podnijeti optužni prijedlog, odnosno izdati prekršajni nalog niti naplatiti kaznu na mjestu počinjenja prekršaja u slučajevima utvrđenog prekršaja prvi put ako:

  • subjekt nadzora ili fizička osoba tijekom nadzora otkloni nepravilnosti i nedostatke, odnosno posljedice tih nepravilnosti i nedostataka, utvrđenih u nadzoru, što će se utvrditi u zapisniku
  • subjekt nadzora očitovanjem na zapisnik preuzme obvezu da u određenom roku otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u nadzoru.

Nadzor će obavljati nadležna nadzorna tijela po službenoj dužnosti, a uz to će u ovaj proces biti uključene i udruge za zaštitu potrošača te sami potrošači. Dakle, svi poslovni subjekti, ali i drugi obveznici, bit će nadzirani te će moći biti prijavljeni nadzornim tijelima kako od strane potrošača tako i udruga za zaštitu potrošača koje će biti uključene u praćenje primjene Zakona o uvođenju eura.

[1] Ana Zorić zaposlenica je Ministarstva financija Republike Hrvatske. Stajališta iznesena u ovom članku osobna su stajališta zaposlenice te nužno ne odražavaju stajališta Ministarstva financija

[2] Ivana Ravlić Ivanović zaposlenica je Ministarstva financija Republike Hrvatske. Stajališta iznesena u ovom članku osobna su stajališta zaposlenice te nužno ne odražavaju stajališta Ministarstva financija.

[3] Pojam „Uredba (EZ) br. 1103/97“ odnosi se na Uredbu Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL L 162, 19. lipnja 1997.), kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL L 300, 29. studenoga 2000.).

[4] Za potrebe preračunavanja u ovome članku korišten je središnji paritet koji iznosi 7,53450.

[5] Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17. i 39/19.) propisuje kako pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u RH ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj. Naplata i plaćanje prilikom obavljanja registrirane djelatnosti, u vrijednosti većoj od 75.000,00 kuna, mora se provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje, otvoren kod kreditne institucije.

[6] Pojam „legitimacijski papiri“ je pojam iz Zakona o obveznim odnosima u kojemu iz čl. 1158. proizlazi da se taj pojam odnosi na željezničke karte, kazališne i druge ulaznice, bonove i druge slične isprave koje sadržavaju određenu obvezu za njihova izdavatelja, a u kojima nije označen vjerovnik, niti iz njih ili okolnosti u kojima su izdane proizlazi da se mogu ustupiti drugome. U legitimacijske papire, osim željezničkih karata, ubrajaju se i druge karte za javni prijevoz.

[7] Nar. nov., br. 75/09., 112/12., 143/13., 09/15., 78/15., 102/15. i 52/16.

[8] Nar. nov., br. 101/17.

[9] Nar. nov., br. 159/13., 19/15., 105/15., 15/18., 70/19., 47/20. i 146/20.

FacebookTwitterLinkedInPinterestE-mail

profortis logo transparent

P(R)OGLEDAJTE OČIMA PROFORTISA

Ne poznajemo granice i nerješene  situacije. Sposobni smo u svakom trenutku pronaći za Vas najpovoljnije rješenje ...

AA pečat digital 2019 eng2   AA pečat digital 2019 HR