Imate poslovnu ideju.

Možda već imate prvog klijenta. Možda ste dobili ponudu za posao koji biste trebali fakturirati. Ili već neko vrijeme razmišljate o tome da prestanete raditi za nekoga drugoga i pokrenete vlastiti posao.

I tada dolazi prvo veliko pitanje:

Otvoriti obrt ili d.o.o.?

Odgovor nije jednak za svakog poduzetnika.

Ovisi o tome čime ćete se baviti, koliko prihoda očekujete, kolike ćete imati troškove, hoćete li zapošljavati, koliko je poslovanje rizično i što planirate napraviti s poslovanjem u sljedećih nekoliko godina.

Pogledajmo što trebate napraviti prije otvaranja i koje vas obveze očekuju.

Prvo odlučite – obrt ili d.o.o.?

Prije nego što krenete ispunjavati obrasce, potrebno je odabrati odgovarajući oblik poslovanja.

Obrt je često zanimljiv osobama koje samostalno pružaju usluge, freelancerima, manjim poduzetnicima i onima koji žele jednostavniji početak poslovanja.

D.o.o. je trgovačko društvo i zasebna pravna osoba te je često prikladniji kada se planira veće poslovanje, više zaposlenika, partneri, veće investicije ili djelatnost koja nosi veći poslovni rizik.

Ali veličina poslovanja nije jedini kriterij.

Jedna od najvažnijih razlika je odgovornost

Kod obrta obrtnik za obveze obrta odgovara svojom imovinom, uz zakonom propisana ograničenja.

Kod d.o.o.-a društvo je zasebna pravna osoba i za svoje obveze odgovara svojom imovinom, dok članovi društva u pravilu ne odgovaraju za obveze društva samo zato što su njegovi vlasnici.

To ne znači da vlasnik ili direktor d.o.o.-a nikada ni u jednoj situaciji ne može osobno odgovarati.

Ali osnovna pravna razlika između obrta i trgovačkog društva vrlo je važna kada procjenjujete rizik budućeg poslovanja.

Obrt je jednostavniji za pokretanje

Jedna od velikih prednosti obrta je relativno jednostavno osnivanje.

Obrt možete registrirati elektronički ili fizičkim putem.

Elektroničko otvaranje moguće je preko sustava e-Obrt i START, a zahtjev se može podnijeti i nadležnom upravnom tijelu.

Sama registracija obrta prema službenim informacijama ne zahtijeva plaćanje troška registracije.

To znači da možete pokrenuti poslovanje bez temeljnog kapitala koji je potreban kod d.o.o.-a.

Korak 1 – odredite djelatnost

Prije registracije morate znati čime će se vaš obrt ili društvo baviti.

Neke djelatnosti mogu se obavljati bez posebnih stručnih uvjeta, dok je za druge potrebno zadovoljiti dodatne uvjete.

Kod obrta se razlikuju slobodni, vezani i povlašteni obrti.

Ako otvarate, primjerice, određenu djelatnost za koju se traži odgovarajuća stručna kvalifikacija, morate provjeriti ispunjavate li uvjete prije registracije.

I za određene djelatnosti koje obavlja trgovačko društvo mogu postojati posebni sektorski uvjeti.

Zato prije svega provjerite uvjete upravo za djelatnost kojom se namjeravate baviti.

Korak 2 – odaberite sjedište

Svaki obrt i društvo moraju imati sjedište.

To može biti poslovni prostor, a kod određenih djelatnosti poslovanje je moguće organizirati i na adresi stanovanja ako su za to ispunjeni propisani uvjeti.

Ako prostor nije vaš, provjerite koju dokumentaciju trebate imati za njegovo korištenje.

Kod pojedinih djelatnosti prostor također mora zadovoljavati posebne tehničke ili druge uvjete.

Korak 3 – odaberite naziv

Kod obrta morate definirati podatke pod kojima će obrt poslovati.

Kod osnivanja d.o.o.-a potrebno je odabrati naziv društva koji se može upisati u sudski registar.

Prije osnivanja d.o.o.-a svakako provjerite je li željeni naziv dostupan.

Dobro je unaprijed pripremiti nekoliko varijanti.

Nemojte razmišljati samo administrativno.

Naziv ćete vjerojatno koristiti na web stranici, računima, ponudama, društvenim mrežama i drugim poslovnim materijalima.

Korak 4 – odlučite kako ćete se oporezivati

Kod obrta ovo je posebno važno.

Obrt nije automatski isto što i paušalni obrt.

Paušalno oporezivanje predstavlja način oporezivanja dohotka obrtnika koji za to ispunjava propisane uvjete.

Ovisno o situaciji, obrtnik može porez plaćati prema različitim modelima.

Zato prije registracije napravite barem osnovnu računicu.

Koliki prihod očekujete?

Koliko ćete imati stvarnih troškova?

Hoćete li poslovati uglavnom s građanima ili tvrtkama?

Hoćete li imati zaposlenike?

Planirate li veće investicije?

Hoćete li poslovati s inozemstvom?

Odgovori mogu značajno utjecati na izbor poreznog modela.

Kako otvoriti obrt?

Postupak je danas znatno jednostavniji nego prije.

Obrt možete otvoriti:

  • putem sustava e-Obrt

  • putem sustava START

  • preko HITRO.HR-a

  • podnošenjem zahtjeva nadležnom upravnom tijelu

Kod elektroničkog postupka velik dio procesa možete obaviti bez odlaska od šaltera do šaltera.

Nakon upisa obrta potrebno je urediti i ostale elemente poslovanja – porezni status, osiguranja, poslovni račun i druge obveze koje ovise o vašoj situaciji.

Koliko košta otvaranje obrta?

Prema službenim informacijama, trošak same registracije obrta iznosi:

0 €

Također nema obveze uplate temeljnog kapitala.

Ali to ne znači da pokretanje obrta nema nikakvih troškova.

Nakon otvaranja mogu se pojaviti troškovi kao što su:

  • doprinosi

  • porezi

  • poslovni račun

  • računovodstvo, ako ga koristite

  • fiskalizacija ako se primjenjuje na vaše poslovanje

  • potrebni softver

  • oprema

  • najam prostora

  • osiguranje

  • članarine ili druge obveze

  • posebne dozvole i uvjeti za određene djelatnosti

Zato razlikujte trošak registracije od troška pokretanja poslovanja.

Registracija može biti besplatna, ali poslovanje nije.

A što je s paušalnim obrtom?

Paušalni obrt često je prvi izbor freelancera i drugih malih poduzetnika.

Razlog je relativno jednostavna administracija i predvidljiv način oporezivanja.

Ali prije otvaranja treba provjeriti ispunjavate li uvjete za paušalno oporezivanje i je li ono za vas financijski najbolja opcija.

Ako imate vrlo visoke stvarne poslovne troškove, primjerice, činjenica da je određeni model jednostavniji ne znači automatski da je i najpovoljniji.

Zato odluku donesite prema vlastitim brojkama.

Kako otvoriti d.o.o.?

Društvo s ograničenom odgovornošću možete osnovati na nekoliko načina.

Jedna od mogućnosti je elektroničko osnivanje preko sustava START.

Društvo se može osnovati i putem e-Sudskog registra, a postoji i klasični postupak koji uključuje javnog bilježnika i upis u sudski registar.

Kod standardnog fizičkog postupka potrebno je pripremiti osnivačku dokumentaciju.

Ako društvo ima jednog osnivača, sastavlja se odgovarajući akt o osnivanju.

Ako ima više osnivača, njihovi odnosi uređuju se društvenim ugovorom.

Koliki je temeljni kapital za d.o.o.?

Minimalni temeljni kapital za d.o.o. iznosi:

2.500 €

Važno je razumjeti da temeljni kapital nije isto što i naknada državi za otvaranje društva.

To je kapital društva.

Zato nemojte govoriti da „otvaranje d.o.o.-a košta 2.500 eura“.

Društvo mora imati propisani temeljni kapital, ali taj novac nakon osnivanja predstavlja imovinu društva i koristi se u skladu s pravilima poslovanja društva.

Uz temeljni kapital mogu postojati i stvarni troškovi osnivanja.

Koliko ukupno košta osnivanje d.o.o.-a?

Trošak ovisi o načinu osnivanja.

Elektroničko osnivanje preko sustava START u pravilu je jednostavnije i jeftinije od klasičnog postupka.

Kod klasičnog osnivanja mogu se pojaviti troškovi javnog bilježnika, sudskih pristojbi i drugih radnji potrebnih za osnivanje.

Zbog toga nije dobro navesti jedan univerzalni iznos koji će vrijediti za svakog osnivača.

Ali jedna stvar je jasna:

minimalni temeljni kapital d.o.o.-a iznosi 2.500 €.

Što je j.d.o.o.?

Ako vam je temeljni kapital od 2.500 € prepreka, postoji i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću – j.d.o.o.

Minimalni temeljni kapital j.d.o.o.-a iznosi samo:

1 €

Međutim, j.d.o.o. ima određena posebna pravila i ograničenja.

Zato ga ne treba automatski odabrati samo zato što je početni kapital manji.

Ako planirate ozbiljnije i dugoročnije poslovanje, vrijedi odmah usporediti prednosti j.d.o.o.-a i klasičnog d.o.o.-a.

Što trebate napraviti nakon osnivanja d.o.o.-a?

Dobivanje rješenja o osnivanju nije posljednji korak.

Ovisno o načinu osnivanja i vašoj situaciji, potrebno je urediti:

  • razvrstavanje prema djelatnosti

  • poslovni račun

  • porezne registracije

  • prijave povezane s osiguranjem

  • Registar stvarnih vlasnika

  • računovodstvo

  • izdavanje računa

  • eventualni PDV status

  • fiskalizaciju, kada je primjenjiva

  • interne poslovne dokumente i evidencije

Sustav START omogućuje da se više koraka postupka pokretanja poslovanja obavi elektronički na jednom mjestu.

Trebate li odmah ući u sustav PDV-a?

Otvaranje obrta ili d.o.o.-a ne znači automatski da ćete u svakoj situaciji odmah biti u redovnom sustavu PDV-a.

Porezni status treba promatrati zasebno.

Ovisi o vašem prometu, vrsti transakcija, poslovanju s inozemstvom i eventualnoj odluci o dobrovoljnom ulasku u sustav.

Zato PDV riješite s računovođom prije izdavanja prvih računa, posebno ako ćete raditi s inozemnim klijentima.

Treba li obrtu računovođa?

Ovisi o načinu oporezivanja i složenosti poslovanja.

Kod jednostavnijeg paušalnog obrta dio poduzetnika samostalno vodi potrebne evidencije.

Ali čim poslovanje postane složenije – zaposlenici, inozemni klijenti, PDV, veći broj transakcija ili drugačiji način oporezivanja – stručna računovodstvena pomoć može značajno smanjiti mogućnost pogreške.

Nemojte računovođu birati tek kada nastane problem.

Puno je bolje razgovarati prije otvaranja obrta.

D.o.o. treba ozbiljnije računovodstvo

D.o.o. vodi dvojno knjigovodstvo i ima opsežnije računovodstvene obveze od tipičnog malog obrta.

Zato računovodstveni servis uključite u proces prije početka poslovanja.

Računovođa vam može pomoći postaviti početne evidencije, porezni status, način dostave dokumentacije, obračun plaće direktora i druge važne elemente.

To je puno jednostavnije nego naknadno ispravljati pogrešno postavljeno poslovanje.

Koliko košta računovodstvo?

Ne postoji jedna cijena za svaki obrt ili d.o.o.

Cijena obično ovisi o:

  • broju ulaznih i izlaznih računa

  • broju zaposlenika

  • PDV statusu

  • poslovanju s inozemstvom

  • broju bankovnih transakcija

  • količini dokumentacije

  • specifičnostima djelatnosti

  • dodatnim izvještajima i uslugama

Nemojte računovodstveni servis birati samo prema najnižoj mjesečnoj cijeni.

Važnije je što za tu cijenu dobivate.

Koliko vam zapravo treba novca za početak?

Ovo je puno važnije pitanje od samog troška registracije.

Ako otvarate obrt i registracija vas košta 0 €, to ne znači da posao možete pokrenuti bez novca.

Napravite popis početnih troškova:

  • Oprema.
  • Računalo.
  • Telefon.
  • Web stranica.
  • Marketing.
  • Najam prostora.
  • Zalihe.
  • Vozilo.
  • Softver.
  • Osiguranje.
  • Računovodstvo.
  • Doprinosi.
  • Plaće.
  • Porezi.

I najvažnije – novac potreban za nekoliko prvih mjeseci dok naplata ne postane redovita.

Napravite financijsku rezervu

Jedna od najvećih početničkih pogrešaka je računati da će prvi računi biti naplaćeni odmah.

Možda hoće.

Ali što ako kupac ima rok plaćanja 30 dana?

Ili 60 dana?

Što ako prvi mjesec prodate manje nego što ste očekivali?

Troškovi će svejedno dolaziti.

Zato prije pokretanja poslovanja pokušajte osigurati rezervu za prve mjesece rada.

To vam daje vrijeme da razvijete posao bez donošenja paničnih financijskih odluka.

Obrt ili d.o.o. – što je jeftinije?

Ako gledamo samo početnu administraciju, obrt je jednostavniji i jeftiniji za pokretanje.

Ali to nije dovoljno za konačnu odluku.

Potrebno je usporediti:

  • očekivani godišnji prihod

  • stvarne troškove

  • doprinose

  • poreze

  • trošak računovodstva

  • odgovornost za poslovne obveze

  • planirana zapošljavanja

  • investicije

  • način na koji ćete koristiti ostvarenu zaradu

  • očekivani rast poslovanja

Tek tada možete napraviti kvalitetnu usporedbu.

Nemojte birati oblik poslovanja samo zato što ga ima vaš prijatelj

„Meni je paušalni obrt najbolji.“

Možda jest.

Za njega.

Netko ima 25.000 € godišnjeg prihoda i gotovo nikakve troškove.

Drugi ima 100.000 € prihoda, zaposlenike, automobile, opremu i velike poslovne rizike.

Treći planira uvesti partnera i proširiti poslovanje.

Ne postoji oblik poslovanja koji je najbolji za sve.

Postoji samo oblik koji bolje odgovara vašoj konkretnoj situaciji.

Prije otvaranja napravite računicu

Prije nego što kliknete „Pokreni poslovanje“, uzmite papir, Excel ili sjednite s računovođom.

Procijenite:

Koliko očekujete prihoda?

Koliko ćete imati troškova?

Koliko novca trebate privatno?

Hoćete li zapošljavati?

Tko su vaši kupci?

Poslujete li s inozemstvom?

Koliki je poslovni rizik?

Planirate li veća ulaganja?

Gdje želite biti za tri godine?

Odgovori na ta pitanja puno će vam jasnije pokazati trebate li obrt ili d.o.o.

Otvaranje poslovanja danas je jednostavnije. Dobra odluka i dalje zahtijeva planiranje.

Administrativni postupak osnivanja danas se velikim dijelom može obaviti elektronički.

Ali nekoliko klikova nije najvažniji dio pokretanja poslovanja.

Najvažnije je pravilno postaviti poslovanje od prvog dana.

Odabrati odgovarajući oblik.

Odrediti porezni status.

Postaviti računovodstvo.

Planirati troškove.

Osigurati početnu likvidnost.

I znati koje vas obveze čekaju nakon što izdate prvi račun.

Pro Fortis pomaže budućim poduzetnicima procijeniti koji oblik poslovanja najbolje odgovara njihovim planovima te pravilno postaviti računovodstvo od samog početka.

Jer obrt ili d.o.o. možete otvoriti za nekoliko dana.

Ali odluke koje donesete prije otvaranja mogu utjecati na vaše poslovanje godinama.